Laguna - Bukmarker - Intervju sa Igorom Marojevićem u „Blicu“ - Knjige o kojima se priča
Obaveštenje o radnom vremenu knjižara za praznike »
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Intervju sa Igorom Marojevićem u „Blicu“

Nedeljni dodatak jučerašnjeg „Blica“ otvara intervju sa Laguninim autorom Igorom Marojevićem. Ovo je već treći intervju sa ovim autorom u vezi sa njegovom knjigom „Majčina ruka“ što dovoljno oslikava sa koliko pažnje se očekuje izlazak Marojevićevog novog romana koji u prodaji valja očekivati sredinom nedelje. Osim o svom novom štivu, autor u razgovoru sa „Blicovim“ novinarom Aleksandrom Nikolićem govori i o ljubavi i politici. Intervju sa Igorom Marojevićem prenosimo u celosti: 

JEDINO JE LJUBAV JAČA OD GLUPOSTI

Cenjeni pisac i urednik u izdavačkoj kući „Laguna“ Igor Marojević specijalno za „Blic nedelje“ otkriva detalje svog novog romana „Majčina ruka“, kao i okolnosti i motive koji su ga vodili kroz pisanje. Marojević priznaje da je ljubav uvek posebna tema u njegovim romanima bez obzira na istorijski okvir u kojem nastaje ili se gasi.

Ljubav je više od toga, i u ovom romanu, i inače. Moćnija sila od svih vojski zajedno koje u njemu u određenim trenucima preuzimaju vlast: prvo su to bili hortijevci i nacisti, onda ruski i naši partizani, a na kraju komunistički režim. Najglobalnije govoreći, ljubav je jedini razlog opstanka uprkos stalnoj gluposti i podlosti bar polovine čovečanstva, čemu ne mogu nauditi ni razvoj tehnologije ni osvešćivanje najraznolikijih marginalnih grupa. Ne može sve to, ali može ljubav. Verovatno zato, roman od nje i polazi. Da se glavnom junaku, šesnaestogodišnjem bačkom gimnazijalcu, nisu ozbiljno svidele dve njegove sugrađanke iz nemačke manjine, njegova vršnjakinja Herta i tridesetosmogodišnja Sonja, on ne bi imao dovoljnu potrebu da sazna da mu glavnu smetnju da se zbliži sa starijom predstavlja njena trauma nastala iz svega onog što su ona i njena porodica pretrpele u vrbaškom logoru od 1944. do 1948, samo jednom od nekoliko desetina takvih logora za Folksdojčere, većinom civile, u Vojvodini u dotičnom razdoblju.

Zašto su takve stvari prećutkivane?
Da bi glupost i podmuklost sistemski pobedile, mada ja mislim da je glupost opasnija. Dodaću i da je jednako strašno samo to prećutkivanje koliko sve ono što se desilo: u konkretnom slučaju, stradanje šezdesetak hiljada uglavnom nevinih Nemaca zahvaljujući ukazu AVNOJ-a po kom je praktično svaki pripadnik te nacije sem onih što su bili u partizanima, kao i njihova imovina, tretiran ratnim plenom našega naroda. Sada bi oni što ne misle pomislili: ali zar to nije ispravno, s obzirom na to da su pre toga njihovi sunarodnici ubijali nas, pa i naše civile? U stvari, možda je to kul pitanje, ako je kul dičiti se nacističko-hortijevskim metodama služeći se njima kao svojima. Ako se takvo pitanje postavlja, a po nekim forumima o ovoj sve aktuelnijoj temi vidim da postavlja, onda nismo mnogo odmakli od crno-bele slike o “njima” i “nama”, kojom se poništava čak i najosnovnija individualnost.

Odakle Vama potreba da pišete o tome?
Sin sam i unuk porodice kolonista koja je, takođe državnim ukazom, i ne mogavši da bira baš mnogo, preseljena iz sela na granici Crne Gore i Hercegovine u jednu takvu kuću prognanih ili ubijenih Nemaca. O njima sam se raspitivao jer imam ličan odnos prema prostoru u kojem živim. Bilo je to nezgodno pitanje te nisam došao do odgovora. U Majčinoj ruci sam pokušao da prenesem nešto od tog svog čuđenja i sećanje na odrastanje, te da povežem ta dva stanja, neku vrstu radoznalosti i neku vrstu ljubavi. Većina ostalog je fikcija. 
 
Da li i koliko ima mesta za ljubav u tehno revoluciji koju trenutno preživljavamo i zašto su ljudi u Srbiji odustali od ljubavi prema svima i svemu?
Razlozi su najraznolikiji mogući. Dobar deo muškaraca se pretvorio u svojevrsne kastrirane mačiste, ratne gubitnike bez načina da opravdaju svoj mačizam sem agresijom i bahatošću, a mnoge žene su emancipovane dokle to njima odgovara, do tačke od koje su ostale patrijarhalne, jer im to takođe odgovara, a naročito u pogledu novca. Takođe, mnogi su po ekonomskim i mentalnim merilima propali ili bar prilično raslabljeni a nemaju načina da to sebi priznaju i potraže razloge, pa samim tim nemaju smelosti da upoznaju sami sebe. Spoj takve dve osobe kroz nekakvu ljubavnu vezu praktično samo umnožava nepoznanice, pri čemu je osnovna nepoznanica – sopstvena ličnost.  

Da li je neprestano insistiranje da u Srbiji ima važnijih tema od Parade ponosa određenih aktera javnog života, zapravo kršenje ustava , ukidanje osnovnih ljudskih prava?
Po količini reakcija ispada da našem narodu više smeta kratki defile šačice gejeva i ljudi koji neposredno podržavaju njihova ugrožena prava nego višegodišnja krađa našeg novca od strane političara. To je jedna od mera zrelosti ovog društva.

Da li su političke elite u Srbiji svesne ozbiljnosti momenta u kojoj se zemlja nalazi i kojim će se marketinškim trikovima i opsenama služiti ne bi li uopšte isprovocirali građane da učestvuju u sledećem izbornom procesu?
Ne verujem da su svesne, kez izuzecima, da se ovde zahvaljujući njima ponovo može svašta dogoditi. Možda će naštampati pare pred izbore a sigurno će tokom kampanje strastveno i melanholično lagati. Voleo bih da na izbore izađu samo oni koji imaju korist od ovog kleptokratskog i protivkulturnog sistema: članovi partija i njihovi ukućani. Kad bi na izbore izašlo desetak odsto birača, to bi bio opipljiv znak da postoji ogroman problem, kao i urgentne potrebe za njegovim rešavanjem. Ali ne bih amnestirao običan narod: naivni će ponovo nasesti, izaći će opet nekih pedeset odsto birača, što će biti znak da je sve u redu... To će značiti podršku sistemu koji radi na štetu građana, kao i svemu onom što će se desiti, a nešto se mora desiti ako se nastavi sa organizovanim ukidanjem privrede, kulture, izvoza, čija je inače najopipljivija grana bilo izručivanje haških optuženika.

Autor: Aleksandar Nikolić
Izvor: Blic


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
obaveštenje o radnom vremenu delfi knjižara i isporuci pošiljaka tokom predstojećih praznika laguna knjige Obaveštenje o radnom vremenu Delfi knjižara i isporuci pošiljaka tokom predstojećih praznika
29.04.2024.
Obaveštavamo vas da od 1. do 6. maja nećemo vršiti obradu i slanje porudžbina, već prvog sledećeg radnog dana. Porudžbine napravljene od 7. maja biće obrađivane po redovnoj proceduri i važiće standard...
više
francuski akademik andrej makin gost 111 laguninog književnog kluba laguna knjige Francuski akademik Andrej Makin gost 111. Laguninog književnog kluba
30.04.2024.
Nova tribina Laguninog književnog kluba biće održana u petak, 10. maja. Specijalni gost našeg druženja biće ugledni svetski pisac i francuski akademik Andrej Makin koji će od 17 sati potpisivati svoje...
više
5 književnih preporuka šta smo čitali u aprilu 2024 godine laguna knjige 5 književnih preporuka: Šta smo čitali u aprilu 2024. godine
30.04.2024.
Danas vam preporučujemo pet knjiga koje su objavljene tokom aprila, a koje prosto morate imati na svom radaru! Ovi naslovi su sve što vam je potrebno da osvežite svoju biblioteku, bilo da ste ljubitel...
više
knjiga meseca đavo u belom gradu  laguna knjige Knjiga meseca – „Đavo u Belom gradu“
30.04.2024.
Za ljubitelje knjige Laguna uvek ima dobre vesti! Svakog meseca jedan od aktuelnijih naslova proglašavamo za Knjigu meseca. To znači da će od 1. do 31. maja Knjiga meseca moći da se kupi na specijalno...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.